Funkcije masti su važan faktor u ljudskoj ishrani

Funkcije masti

Funkcije masti

Funkcije masti – Unos izvjesne količine masti, između 20 i 35% od ukupnih unjetih kalorija, neophodan je da se obezbjedi dovoljna količina energije i hranljivih materija.

Vitamini rastvorljivi u mastima (liposolubilni vitamini), u koje spadaju vitamini A, D, E i K, moraju da se unose ishranom bogatom masnim namirnicama.

Esencijalne masne kiseline, koje su potrebne za specifične tjelesne funkcije a koje mi ne možemo sami da sintetišemo, takođe moraju da se unose u optimalnim količinama.

Neke vrste masti iz hrane su takođe potrebne da bi nam stvorile osjećaj sitosti tokom obroka.

Čime se stvara važan fiziološki signal da je vrijeme da prestanemo sa jelom.

Masti iz masnih namirnica imaju duži period želudačnog pražnjenja nego ugljeni hidrati, što doprinosi osjećaju sitosti.

Naravno, masti su zaslužne i za to da hrana ima dobar ukus.

Funkcije masti i stuktura lipida

Lipidi imaju različite nivoe saturacije (zasićenja).

Što je termin koji se odnosi na broj dvostrukih veza u lancu atoma ugljenika.

Masne kiseline bez dvostrukih veza su zasićene.

One sa jednom dvostrukom vezom su mononezasićene, a one sa više dvostrukih veza nazivamo polinezasićenim masnim kiselinama.

Jednostruke veze su jače i manje hemijski reaktivne od dvostrukih veza.

Što je veći broj dvostrukih veza, masna kiselina ima više mogućnosti da reaguje sa svojim hemijskim okruženjem.

Upravo zbog ove različite sposobnosti hemijske reaktivnosti, broj dvostrukih veza važan je faktor u ljudskoj ishrani.

Zasićene masne kiseline preovlađuju u mastima životinjskog porijekla, palminom i kokosovom ulju.

Mononezasićenih masti ima najviše u maslinovom ulju i kanolinom ulju, ali ih ima i u mastima životinjskog porijekla.

Polinezasićenih masti ima najviše u biljnim uljima (uz izuzetak maslinovog ulja koje je više od 75% mononezasićeno).

U kontekstu preporučenog unosa masti ( < 35% od ukupnih kalorija), mononezasićene i polinezasićene masti treba da sačinjavaju većinu unjetih masti.

Zasićene masti su povezane sa povećanim rizikom od hiperholesterolemije (povećana koncentracija holesterola u krvi), tako da njihov unos treba svesti na minimum kad god je to moguće.

To se najlakše postiže smanjenjem konzumiranja životinjskih masti, čokoladnih slatkiša (koji često sadrže visok nivo zasićenih tropskih ulja), pohovane hrane i mliječnih proizvoda sa visokim postotkom masti.

Devetodnevno uzimanje smanjene količine kalorija! (Pročitajte više)

Detoksikujte svoj organizam i u međuvremenu izgubite na prirodan način 3 i više kilograma za samo DEVET dana, bez napornih dijeta i GLADOVANJA. (Pročitajte više)